EKG.jpg

Srčani nervi

Provodljivost srčanih nerva

Srčani električni sistem omogućava srcu da pumpa krv kroz telo. Za svaki srčani otkucaj, kontrakcija srčanog mišića je inicirana električnim signalom.

Svakom srčanom otkucaju prethodi električni signal koji ga inicira. Srce ima specijalizovano tkivo koje produkuje i šalje električne impulse srčanom mišiću. Ovi impulsi pokreću srce da se kontrahuje. Svakom srčanom otkucaju prethodio je električni signal da pobudi srčani mišić da se kontrahuje. Električni signal srca može biti meren EKG-om.

SRČANI RITAM

Problemi sa sprovodnim sistemom srca, mogu izazvati problem koji se naziva aritmija i mogu narušiti pumpnu funkciju srca. Nedovoljan protok krvi uzrokovan aritmijama može oštetiti mozak, srce i druge organe. Tokom aritmije srce može raditi prebrzo ili previše sporo ili neregularnim ritmom.

Većina aritmija su štetne, a neke mogu biti ozbiljne i čak životno ugrožavajuće. Ako je srčani ritam suviše brz, reč je o tahikardiji, a ako su srčani otkucaji spori to stanje se naziva bradikardija.  

Srčana frekvenca i ritam se obično analiziraju pomoću EKG-a (elektrokardiograma).

EKG zapis je mrežast papir na kome se vreme meri duž horizontalne ose.

  • Mali kvadratić je dug 1mm i predstavlja 0.04 sekundi.
  • Veći kvadrati dugi 5 mm predstavljaju 0.2 sekundi.

Voltaža se meri duž vertikalne ose:

  • 10mm je jednako 1 mV
  • Dijagram ispod ilustruje konfiguraciju EKG zapisa I kako da analizirati”

ekg novi sad

Srčana frekvenca se može lako izračunati na osnovu EKG trake:

  • Kada je ritam regularan, srčana frekvenca se računa tako što se 300 podeli sa brojem velikih kvadrata sadržanih između dva QRS kompleksa. Na primer, ukoliko ima 4 velika kvadrata između regularna dva QRS kompleksa, srčana frekvenca je 75 (300/4=75).
  • Drugi metod može da se upotrebi kada treba izračunati srčanu frekvencu a ritam je neregularan. Tada je potrebno da izbrojite koliko ima R talasa u 6 sekundi trake i pomnožite sa 10. Na primer, ukoliko ima 7 R talasa u 6 sekundi trake, srčana freknenca je 70 (7×10=70).

Aritmije mogu biti uzrokovane različitim faktorima uključujući:

  • Bolest koronarnih arterija
  • Neravnoteža elektrolita u tvojoj krvi (kao što su Natrijum i Kalijum).
  • Promene u srčanom mišiću
  • Ožiljak nakon srčanog infarkta
  • Proces zarastanja nakon kardiohirurške operacije
  • Neregularan srčani ritam takođe može da se javi i kod “normalnog, zdravog” srca.

 

SRČANI PULS (SRČANA FREKVENCA)

Korisno je ukoliko znate kako da izmerite svoju srčanu frekvencu ili puls, jer možete proceniti stepen svoje utreniranosti, takođe na vreme možete da detektujete postojanje eventualnog zdravstvenog problema.

Srčana frekvenca je broj srčanih otkucaja u minuti. Možete izmeriti broj svojih srčanih otkucaja mereći svoj puls – ritmičnu ekspanziju i kontrakciju, neke od arterija, koja nastaje protokom krvi kroz nju usled regularnih kontrakcija srca. Puls zapravo predstavlja meru koliko snažno radi naše srce.

Možemo meriti puls na mestima gde su arterije postavljene blizu kože, na ručnom ili lakatnom zglobu, vratu, preponama, ili vrhu stopala. Najčešće ljudi mere svoj puls na ručnom zglobu, a takav puls se zove radijalni puls.

Srčani puls

Izračunavanje sopstvenog pulsa je jednostavno i ne zahteva specijalnu opremu, dakle sat na drugoj ruci ili digitalni brojač sekundi – tajmer.  

Postavite svoju ruku tako da je dlan okrenut na gore.

  1. Postavi svoj kažiprst i srednji prst suprotne šake na ručni zglob
  2. Pritiskom prstiju na dole osetićete puls
  3. Izbrojite otkucaje u 10 sekundi, a potom ih pomnožite sa brojem 6. Na taj način ćete dobiti broj otkucaja srca u minuti.

Primer:

Izbrojali ste 12 otkucaja u 10 sekundi, množenjem 12 * 6 = 72.

Srčana frekvenca ili broj otkucaja u minuti iznosi 72.

Drugi posebno popularan način merenja pulsa je na vratu (karotidni puls). Posebno je pogodan za merenje tokom vežbanja. Formula je identična kao gore pomenuta.

Normaln broj srčanih otkucaja

Normaln broj srčanih otkucaja kreće se u rasponu od 60-100/min. Srčana frekvenca može da raste i opada tokom dana u zavisnosti od stepena aktivnosti i nivoa stresa.

Ukoliko je Vaš puls duže vreme preko 90/min. trebalo bi da se konsultujete sa svojim lekarom. Takvo stanje se naziva tahikardija (povećan broj srčanih otkucaja).

Mnogi sportisti imaju puls koji se kreće u rasponu od 40 – 60, u zavisnosti koliko su utrenirani. Generalno niži puls je dobar. Povremeno srčana frekvenca može biti previše niska. To stanje se naziva bradikardija i može biti opasna, naročito kada je i krvni pritisak niži. Simptomi uključuju slabost, malaksalost, gubitak snage i energije. Ukoliko ova situacija potraje, neophodno je odmah potražiti lekarsku pomoć.

Ukoliko duže osećate neregularnost srčanog ritma potrebno je konsultovati se sa svojim lekarom. Najbolje je da zakažete pregled i lekar će obaviti sve potrebne preglede.

Mnogi faktori utiču na srčanu frekvencu. Oni uključuju emocije, telesnu temperaturu, položaj tela (sedenje, ležanje…), telesna masu (gojaznost uzrokuje jači srčani rad kako bi obezbedila dovoljno energije celom telu).

Smanjenje srčane frekvence

Smanjenje srčane frekvence u miru je jedan od benefita povećanja forme tokom treniranja. Pre započinjanja bilo kakvog režima treniranja, konsultujte se sa svojim lekarom.

Srce je mišić i reagovaće slično kao i bilo koji skeletni mišić, treniranjem postajaće jače. Kako srčani mišić postaje jači, tako će padati srčana frekvenca. Drugim rečima Vaše srce će uložiti manje napora da bi pumpalo istu količinu krvi.  

Ciljana srčana frkvenca

Kada započinjete neki program vežbanja, važno je da imate cilj i da dostignete ciljni raspon tokom svakog treninga. Da bi bio koristan trening ne treba da bude pretežak niti previše lak za izvođenje. Postoji jednostavna formula kojom se računa maksimalna predviđena srčana frekvenca:

Od 220 oduzmite svoje godine

Ova formula će dati predviđenu maksimalnu srčanu frekvencu.

Na primer, ukoliko imate 42 godine, (220 – 42 = 178). Ovo znači da je Vaša maksimalna fiziološka srčana frekvenca 178, odnosno 178 otkucaja u minuti.

Mnogi programi za vežbanje predlažu dostizanje 60-70% maksimalne predviđene srčane frekvence tokom započinjanja vežbanja. To znači da početnik iz prethodnog primera ne bi trebao da prelazi 60% of 178 = 107 otkucaja u minuti. Kako budete napredovali u utreniranosti tako će se povećavati i procenat dostizanja maksimalne srčane frekvence tokom treninga. Izračunavanje ciljanog opsega srčane frekvence je često poželjna. Radi se na sledeći način:

  1. Počnite sa izračunavanjem svoje maksimalne predviđene srčane frekvece
  2. Pomnožite maksimalnu srčanu frekvencu sa 0.8 da biste odredili gornju ciljanu granicu srčane frekvence (podelite ovaj broj sa 6 da biste dobili broj otkucaja u 10 sekundi merenja).
  3. Pomnožite svoju maksimalnu srčanu frekvencu sa 0.6 da biste odredili donju granicu ciljanog opsega srčane frekvence tokom treninga (podelite ovaj broj sa 6 da bi dobio srčanu frekvencu u 10 sekundi merenja).

Primer:

Osoba starosti 42 godine:

220 – 42 = 178 Maksimalna srčana frekvenca

178 X 0.8 = 142 Gornja granica ciljanog opsega srčane frekvence tokom treninga (142/6 = 24, u 10 sekundi merenja)

178 X 0.6 = 107 Donja granica ciljanog opsega srčane frekvence tokom treninga  (107/6 = 18, u 10 sekundi merenja)

Zapamtite: Vaša maksimalna srčana frekvenca je najviša koju Vaše srce treba da dostigne nakon napornog treninga.

Broj otkucaja treba meriti tokom zagrevanja, na polovini vežbanja, na kraju treninga i nakon vežbi istezanja. Ukoliko ste tokom treninga prešli maksimalnu predviđenu srčanu frekvencu, potrebno je smanjiti intenzitet treninga, i obrnuto ukoliko je tokom vežbanja Vaša srčana frekvenca znatno niža od predviđene potrebno je vežbati intenzivnije naredni put.  

Srčana frekvenca u oporavku nakon vežbanja

Jedan način za otkrivanje napredovanja tokom programa vežbanja je izračunavanje srčane frekvence u oporavku. To je mera koliko brzo se srčana frekvenca vrati nakon vežbanja na srčanu frekvencu u miru. Izračunavanje srčane frekvence u oporavku:

  1. Izmerite svoj puls u 10 sekundi odmah nakon što ste završili sa vežbanjem. Zapišite taj broj.
  2. Nakon jednog minuta ponovo izmerite puls i upišite ga.
  3. Oduzmite drugo merenje pulsa od prvog. Taj broj iznosi Vašu srčanu frekvencu u oporavku. Što je broj veći to ste u boljoj formi.

Ukoliko osećate bilo kakve probleme sa srčanim ritmom, najbolje je da se što pre obratite lekaru. Preglede kod kardiologa u ordinaciji Limana možete zakazati na broj telefona 021 442 224 ili 066 442 224. Takođe, možete nas i kontaktirati putem kontakt forme.  Kardiologe koji rade u našoj ordinaciji možete sagledati na ovom linku, dok sve preglede iz oblasti kardiologije možete pogledati ovde.


Ordinacija Limana 2024. Sva prava zadržana.