Kardiolog je specijalista za bolesti srca i krvnih sudova. Bavi se prevencijom, dijagnostikom i lečenjem bolesti srca i krvnih sudova.
Najučestalije kardiološke bolesti su hipertenzija (povišen krvni pritisak, nazvan još i “tihi” ubica), infarkt miokarda, aritmija i mnoge druge bolesti, koje su u modernom dobu sve češće.
Kardiološki pregled traje oko 20-30 minuta, a po potrebi i duže. U našoj ordinaciji pregled traje onoliko koliko je potrebno da se pacijentu pruži nega na najvišem mogućem nivou.
Pregled je bezbolan i nije potrebna posebna priprema.
Ukoliko imate neke od pobrojanih simptoma potrebno je da obavite pregled kod interniste/ kardiologa:
Poznati kardiološki pacijeti potrebno je da periodično obavljaju kardiološke preglede (po preporuci nadležnog lekara).
Redovne kardiološke preglede treba da obavljaju svi pacijenti koji imaju povišen krvni pritisak, ranije su preboleli infarkt srca, imaju ugrađene stentove, imali su kardiohiruršku operaciju (bajpas ili zamenu srčanih zalistaka).
Bolesti srca i krvnih sudova su već decenijama unazad vodeći uzrok obolevanja, radne nesposobnosti, izostajanja sa posla i prevremene smrtnosti (pre 65. godine) u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, ishemijska bolest srca predstavlja najčešći uzrok smrti u svetu odnoseći preko 7.4 milona života godišnje, što čini 13.2% svih smrtnih ishoda.
Svaki šesti muškarac i svaka sedma žena u Evropi umre od infarkta miokarda [1].
Incidenca hospitalnih prijema zbog akutnog infarkta miokarda sa ST elevacijom (STEMI) (na 100000) pala je između 1997. i 2005. godine sa 121 na 71, dok je registrovan porast incidence akutnog infarkta miokarda bez ST elevacije sa 126 na 132 [2].
U evropskim zemljama intra-hospitalni mortalitet kod STEMI pacijenta varira izmedu 6 i 14% [3]. Iako je nekoliko skorašnjih studija naglasilo pad, kako kratkoročnog tako i dugoročnog mortaliteta kod STEMI pacijenata, još uvek 12% umire unutar 6 meseci [4] [5] [6] [7] [8].
U Srbiji je u 2011-oj godini AKS činio 55% svih smrtnih ishoda od ishemijskih bolesti srca, a infarkt miokarda dijagnostikovan je kod 95.2% obolelih [9].
Operacija srca spada u red sigurnih operacija. U situacijama kada se operacija izvede na vreme i kod pacijenata sa pravom indikacijom za operaciju, uspeh je, gotovo, zagarantovan. Ono što je uticalo na dobar rezultat koji se postiže operacijom srca, pored tehnološke uznapredovalosti, svakako jeste dobra preoperativna priprema bolesnika. Kao što i sam naziv ukazuje, radi […]
Veliki broj ljudi je prinuđen da nastavi sa redovnim dnevnim aktivnostima odmah nakon oporavka od covida-19. Neki od njih su primorani zbog posla, a neki odmah nakon oporavka kreću sa iscrpljujućim vežbanjem da bi se što pre vratili u formu. Ukoliko te aktivnosti uključuju veće, a nekad čak i manje fizičke napore, može doći do […]
Moždani udar ili šlog nastaje kada se prekine dotok krvi u deo mozga. Najšeće je uzrok ateroskleroza i formiranje aterosklerotskih plakova koji postepeno sužavaju lumen krvnog suda dok ga u kranjem potpuno ne zapuše. Takođe neke srčane aritmije kao što je atrijalna fibrilacija dovode do stvaranja krvnog ugruška (tromba, embolusa) u levoj pretkomori srca […]
Želiš da dobijaš savete o zdravlju i informacije od nas?