KARDIOLOGIJA

Kardiolog je specijalista za bolesti srca i krvnih sudova. Bavi se prevencijom, dijagnostikom i lečenjem bolesti srca i krvnih sudova.

Najučestalije kardiološke bolesti su hipertenzija (povišen krvni pritisak, nazvan još i “tihi” ubica), infarkt miokarda, aritmija i mnoge druge bolesti, koje su u modernom dobu sve češće.


Kako izgleda pregled kardiologa?


Kardiološki pregled traje oko 20-30 minuta, a po potrebi i duže. U našoj ordinaciji pregled traje onoliko koliko je potrebno da se pacijentu pruži nega na najvišem mogućem nivou.

Pregled je bezbolan i nije potrebna posebna priprema.


pregled kardiologa

Kardiološki pregled se sastoji od:

  • Anamneze – razgovor sa pacijentom o tegobama, ranijim oboljenjima, istoriji bolesti, prisutnim faktorima rizika za razvoj srčanih bolesti…
  • Fizikalni pregled:
    • Inspekcija – posmatranje
    • Palpacija – opipavanje
    • Auskultacija – slušanje srca i pluća (koristeći stetoskop)
    • Merenje krvnog pritiska (koristi se tenziometar)
  • Elektrokardiogarfski pregled čini sastavni deo kardiološkog pregleda
  • Postavljanje dijagnoze i davanje saveta i preporuka za dalje lečenje (ukoliko postoji potreba) i predloga za sprovođenje dalje dodatne dijagnostike (rendgensko snimanje srca i pluća – RTG p/c, test  opterećenjem – ergomerija, ehokardiogarfski pregled – ultrazvuk srca, koronarografija….)
  • Prepisivannje potrebne terapije ukoliko je potrebna

Kada je potrebno obaviti kardiološki pregled?

Ukoliko imate neke od pobrojanih simptoma potrebno je da obavite pregled kod interniste/ kardiologa:

  • Bol i pritisak u grudima (stezanje u grudima)
  • Osećaj lupanja i preskakanja srca
  • Osećaj nepravilnog srčanog rada
  • Otežano disanje i gušenje, osećaj nedostatka vazduha
  • Malaksalost, nesvesticu, vrtoglavicu
  • Oticanje potkolenica

Poznati kardiološki pacijeti potrebno je da periodično obavljaju kardiološke preglede (po preporuci nadležnog lekara).

Redovne kardiološke preglede treba da obavljaju svi pacijenti koji imaju povišen krvni pritisak, ranije su preboleli infarkt srca, imaju ugrađene stentove, imali su kardiohiruršku operaciju (bajpas ili zamenu srčanih zalistaka).


Da li ste znali?


Bolesti srca i krvnih sudova su već decenijama unazad vodeći uzrok obolevanja, radne nesposobnosti, izostajanja sa posla i prevremene smrtnosti (pre 65. godine) u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju.


Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, ishemijska bolest srca predstavlja najčešći uzrok smrti u svetu odnoseći preko 7.4 milona života godišnje, što čini 13.2% svih smrtnih ishoda.


Svaki šesti muškarac i svaka sedma žena u Evropi umre od infarkta miokarda [1].


Incidenca hospitalnih prijema zbog akutnog infarkta miokarda sa ST elevacijom (STEMI) (na 100000) pala je između 1997. i 2005. godine sa 121 na 71, dok je registrovan porast incidence akutnog infarkta miokarda bez ST elevacije sa 126 na 132 [2].


U evropskim zemljama intra-hospitalni mortalitet kod STEMI pacijenta varira izmedu 6 i 14% [3]. Iako je nekoliko skorašnjih studija naglasilo pad, kako kratkoročnog tako i dugoročnog mortaliteta kod STEMI pacijenata, još uvek 12% umire unutar 6 meseci [4] [5] [6] [7] [8].


U Srbiji je u 2011-oj godini AKS činio 55% svih smrtnih ishoda od ishemijskih bolesti srca, a infarkt miokarda dijagnostikovan je kod 95.2% obolelih [9].


Dijagnostički pregledi

ekg novi sad

EKG



test opterecenjem novi sad

TEST OPTEREĆENJEM



ehokardiografski pregled novi sad

EHOKARDIOGRAFSKI PREGLED



stres eho novi sad

STRES EHOKARDIOGRAFIJA



ekspertski pregled novi sad

EKSPERTSKI EHOKARDIOGARFSKI PREGLED



kontrasni eho novi sad

KONTRASNI EHOKARDIOGRAFSKI PREGLED



4d eho novi sad

4D EHOKARDIOGRAFSKI PREGLED



holer merenje novi sad

24H HOLTER EKG-a



holer merenje novi sad

HOLTER PRITISKA



doplet karotida novi sad

DOPLER KAROTIDNIH ARTERIJA



dopler vena novi sad

DOPLER ARTERIJA I VENA DONJIH EKSTREMITETA




POLIGENETSKO TESTIRANJE NA RIZIK OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI



Naši kardiolozi


kardiolog novi sad

dr sci. med. Miroslava Sladojević

Internista – kardiolog

Pročitaj više

kardiolog novi sad

dr sci. med. Tanja Popov

Internista – kardiolog


Pročitaj više

dr robert jung

Prof. dr. Robert Jung

Internista – kardiolog


Pročitaj više

snezana stojsic

dr Snežana Stojšić

Internista – kardiolog


Pročitaj više



kardiolog novi sad

dr Igor
Tomas

Internista – kardiolog


Pročitaj više

kardiolog novi sad

Prof. dr Vladimir
Ivanović

Internista – kardiolog


Pročitaj više

kardiolog novi sad

dr Sonja
Dimić

Internista – kardiolog


Pročitaj više

kardiolog novi sad

dr sci. med. Ksenija Babović – Stanić

Internista – kardiolog


Pročitaj više



Prof. dr Lazar Velicki, kardiohirurg

Prof. dr Lazar Velicki

Kardiohirurg


Pročitaj više


Prof. dr Katica Pavlović

Internista – kardiolog


Pročitaj više


dr Stefan Andrić

Internista na subspecijalizaciji – kardiologija


Pročitaj više


Asist. dr Filip Ađić

Internista na subspecijalizaciji – kardiologija


Pročitaj više



Pročitajte više o kardiologiji


27.03.2023

Takocubo kardiomiopatija poznata i kao Sindrom slomljenog srca predstavlja reverzibilnu, stresom uzrokovanu kardiomiopatiju (bolest srčanog mišića). Prvi put ovaj sindrom opisan je od strane Japanskih autora 1991. godine. nakon zemljotresa. Ime je dobila po zamci za hobotknice na koju podseća oblik leve komore srca sa dramatičnom apikalnom akinezijom po kojoj se ovaj sindrom karakteriše. U […]

06.09.2021

Fibrilacija pretkomora sa apsolutnom aritmijom komora je nepravilan i često brz srčani ritam koji može povećati rizik od razvoja šloga, srčane slabosti i drugih srčanih komplikacija. Tokom atrijalne fibrilacije ili lepršanja pretkomora, srčane pretkomore rade haotično i nepravilno, bez kordinacije sa komorama srca. Simptomi atrijalne fibrilacije obično podrazumevaju osećaj lupanja srca, nedostatak daha i slabost. […]

02.06.2021

Da li treba da se zabrinem ako osećam preskakanje srca? Da li ste ikada razmišljali o zvuku svog srca? Ritmičan rad srca, sa brojem otkucaja u minuti od 60 do 90 je normalan (fiziološki) nalaz. Ponekad, ritam može da se promeni i možemo osetiti da je srce “preskočilo” što je normalno da se desi ponekad. […]

Ordinacija Limana 2019. Sva prava zadržana.

Želiš da dobijaš savete o zdravlju i informacije od nas?


Prijavi se na naš Newsletter!

Call Now Button