blog-kvb-i-faktori-rizika.jpg

Kardiovaskularne bolesti i faktori rizika

 

Kardiovaskularne bolesti (KVB) bolesti srca i krvnih sudova su vodeći uzrok smrti u svetu, a faktori rizika mogu biti razni.

Svake godine od KVB umre preko 17 miliona stanovnika, 85% od ovih smrtnih ishoda je usled akutnog infarkta miokarda ili šloga.

 

Kardiovaskularne bolesti čine:

  • Koronarna bolest – bolest arterija koje ishranjuju srčani mišić
  • Cerebrovaskularne bolesti – bolest krvnih sudova koje snabdevaju mozak krvlju
  • Periferna arterijska bolest – bolest krvnih sudova koja snabdeva krvlju gornje i donje ekstremitete (ruke i noge)
  • Reumatska srčana bolest – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka usled reumatske groznice uzrokovane bakterijom (Streptococcal bacteria)
  • Urođene srčane bolesti – malformacije na srcu prisutne na rođenju
  • Duboka venska tromboza i plućna tromboembolija – krvni ugrušci u venama donjih ekstremiteta koji se dislociraju i krvnom strujom dospeju do srca i pluća

 

Infarkt srca ili infarkt mozga (šlog) najčešće  nastaju zbog potpunog zapušenja krvnog suda odgovornog za snabdevanje dela srčanog mišića ili dela mozga. Šlog može biti uzrokovan i pucanjem krvnog suda te sledstvenim  krvarenjem u mozgu ili usled zapušenja krvnog suda krvnim ugruškom.

 

Koji su najčešći simptomi kardiovaskularnih bolesti?

Često srčani udar i šlog mogu biti prva manifestacija KVB, bez prethodno prisutnih simptoma.

Najčešći simptomi srčanog udara su:

kardiovaskularne bolesti

  • bol ili nelagodnost u sredogruđu
  • bol ili trnjenje leve ruke, levog ramena, lakta
  • trnjenje donje vilice, ili
  • bol u leđima (između plećki)

Takođe osoba sa akutnim infarkom miokarda može imati osećaj nedostatka vazduha i gušenje, mučninu, povraćanje, nesvesticu, preznojavanje i bledilo.

 

Najčešći znaci šloga su iznenadna slabost lica, ruke, noge (jedne polovine tela).

Ostali simptomi uključuju iznenadnu pojavu:

  • paralize lica, ruke ili noge i to na jednoj polovini tela
  • konfuznost, smetnje sa govorom
  • smetnje sa vidom, kao jednim okom, tako is a oba
  • smetnje sa hodom, vrtoglavica, nestabilnost u hodu i gubitak ravnoteže
  • ozbiljna glavobolja nepoznatog uzroka
  • nesvestica ili gubitak svesti

Potrebno je što hitnije potražiti pomoć lekara ukoliko osoba ima navedene simptome.

 

Koji su faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti?

kardiovaskularne bolesti

Najvažniji faktori rizika za srčana oboljenja i šlog su:

  • nezdrava ishrana,
  • fizička neaktivnost
  • pušenje i
  • štetna upotreba alkohola

Kod pojedinaca pomenuti faktori rizika mogu se prezentovati kao:

  • povišen krvni pritisak (hipertenzija)
  • povišene vrednosti šećera u krvi (lat. diabetes mellitus)
  • povišene vrednosti masnoće u krvi (hiperlipidemija) i
  • gojaznost (lat. obesitas)

Prisutnost ovih faktora rizika kod osobe povećava rizik za razvoj infarkta srca, šloga, srčane slabosti i drugih komplikacija.

Prepoznat je i “uzrok uzroka” kardiovaskularnih bolesti kao što su globalizacija i urbanizacija i starenje populacije sa svojim uticajem na socijalne promene, ekonomske promene i kulturne promene.

Neizostavno je pomenuti i uticaj siromaštva, stresa i naravno naslednog faktora.

 

Kako smanjiti pojavu kardiovaskularnih bolesti?

 

Prevencija je najbolji lek:

 

  • Većina kardiovaskularnih bolesti može biti sprečena  delovanjem na faktore rizika kao što su pušenje cigareta,  nezdrava ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost, štetna upotreba alkohola
  • Oboleli od kardiovaskularnih bolesti, kao i oni koji su pod visokim kardiovaskularnim rizikom (kao  što su oboleli od hipertenzije, dijabetesa, hiperlipidemije) zahtevaju što ranije otkrivanje bolesti i delovanje na postojeće faktore rizika kao i upotrebu adekvatne terapije.

 

Zakažite svoj pregled u ordinaciji Limana već danas!


Ordinacija Limana 2024. Sva prava zadržana.