Kardiovaskularne bolesti i faktori rizika
Kardiovaskularne bolesti (KVB) bolesti srca i krvnih sudova su vodeći uzrok smrti u svetu, a faktori rizika mogu biti razni.
Svake godine od KVB umre preko 17 miliona stanovnika, 85% od ovih smrtnih ishoda je usled akutnog infarkta miokarda ili šloga.
Kardiovaskularne bolesti čine:
- Koronarna bolest – bolest arterija koje ishranjuju srčani mišić
- Cerebrovaskularne bolesti – bolest krvnih sudova koje snabdevaju mozak krvlju
- Periferna arterijska bolest – bolest krvnih sudova koja snabdeva krvlju gornje i donje ekstremitete (ruke i noge)
- Reumatska srčana bolest – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka usled reumatske groznice uzrokovane bakterijom (Streptococcal bacteria)
- Urođene srčane bolesti – malformacije na srcu prisutne na rođenju
- Duboka venska tromboza i plućna tromboembolija – krvni ugrušci u venama donjih ekstremiteta koji se dislociraju i krvnom strujom dospeju do srca i pluća
Infarkt srca ili infarkt mozga (šlog) najčešće nastaju zbog potpunog zapušenja krvnog suda odgovornog za snabdevanje dela srčanog mišića ili dela mozga. Šlog može biti uzrokovan i pucanjem krvnog suda te sledstvenim krvarenjem u mozgu ili usled zapušenja krvnog suda krvnim ugruškom.
Koji su najčešći simptomi kardiovaskularnih bolesti?
Često srčani udar i šlog mogu biti prva manifestacija KVB, bez prethodno prisutnih simptoma.
Najčešći simptomi srčanog udara su:
- bol ili nelagodnost u sredogruđu
- bol ili trnjenje leve ruke, levog ramena, lakta
- trnjenje donje vilice, ili
- bol u leđima (između plećki)
Takođe osoba sa akutnim infarkom miokarda može imati osećaj nedostatka vazduha i gušenje, mučninu, povraćanje, nesvesticu, preznojavanje i bledilo.
Najčešći znaci šloga su iznenadna slabost lica, ruke, noge (jedne polovine tela).
Ostali simptomi uključuju iznenadnu pojavu:
- paralize lica, ruke ili noge i to na jednoj polovini tela
- konfuznost, smetnje sa govorom
- smetnje sa vidom, kao jednim okom, tako is a oba
- smetnje sa hodom, vrtoglavica, nestabilnost u hodu i gubitak ravnoteže
- ozbiljna glavobolja nepoznatog uzroka
- nesvestica ili gubitak svesti
Potrebno je što hitnije potražiti pomoć lekara ukoliko osoba ima navedene simptome.
Koji su faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti?
Najvažniji faktori rizika za srčana oboljenja i šlog su:
- nezdrava ishrana,
- fizička neaktivnost
- pušenje i
- štetna upotreba alkohola
Kod pojedinaca pomenuti faktori rizika mogu se prezentovati kao:
- povišen krvni pritisak (hipertenzija)
- povišene vrednosti šećera u krvi (lat. diabetes mellitus)
- povišene vrednosti masnoće u krvi (hiperlipidemija) i
- gojaznost (lat. obesitas)
Prisutnost ovih faktora rizika kod osobe povećava rizik za razvoj infarkta srca, šloga, srčane slabosti i drugih komplikacija.
Prepoznat je i “uzrok uzroka” kardiovaskularnih bolesti kao što su globalizacija i urbanizacija i starenje populacije sa svojim uticajem na socijalne promene, ekonomske promene i kulturne promene.
Neizostavno je pomenuti i uticaj siromaštva, stresa i naravno naslednog faktora.
Kako smanjiti pojavu kardiovaskularnih bolesti?
Prevencija je najbolji lek:
- Većina kardiovaskularnih bolesti može biti sprečena delovanjem na faktore rizika kao što su pušenje cigareta, nezdrava ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost, štetna upotreba alkohola
- Oboleli od kardiovaskularnih bolesti, kao i oni koji su pod visokim kardiovaskularnim rizikom (kao što su oboleli od hipertenzije, dijabetesa, hiperlipidemije) zahtevaju što ranije otkrivanje bolesti i delovanje na postojeće faktore rizika kao i upotrebu adekvatne terapije.