Spirometrija je jedan od standardnih pulmoloških testiranja kojim se dobija uvid u ventilacionu sposobnost pluća. Spirometrija omogućava merenje plućnih kapaciteta i volumena.
Spirometrija se koristi za postavljanje dijagnoze i procene težine poremećaja ventilacije kod:
Ostale uloge spirometrije su u otkrivanje bolesti, praćenju težine i praćenju bolesti. Takođe može poslužiti za praćenje efekta primenjene terapije ili proceni neženih efekata leka. Sprirometrija je jedna od rutinskih metoda u preoperacijskoj proceni, proceni fizičke spremnosti i radne sposobnosti.
Test je jednostavan i bezbolan.
Testiranje obično ne traje duže od 10-15 minuta.
Izvodi se u sedećem položaju tokom koga pacijent diše kroz cev („usnik“- kartonski ili plastičan, namenjen za jednokratnu upotrebu) koja je povezana sa specijalnim uređajem, spirometrom. Prethodno se pacijentu postavi štipaljka na nos, kako bi disao samo na usta. Na početku testa pacijent diše lagano kroz usnik. Potom se pacijent zamoli da lagano izda sav vazduh iz pluća, udahnete maksimalno, zadrži dah, čvrsto stisnete usne oko usnika i što jače i brže izduva sav vazduh iz pluća (dok se pluća potpuno ne „isprazne“). Zatim se pacijent zamoli da diše normalno kako bi se odmorio. Test se obično ponavlja 3 puta kako bi se dobili što tačniji rezultati.
Spirometrija može izazvati blag zamor, blagu vrtoglavicu i nedostatak daha kratkotrajno nakon testa. Vrlo retko ovo testiranje može provocirati ozbiljne probleme sa disanjem.
Nije dozvoljeno izvođenje spirometrije kod:
Pacijent će biti zamoljen da ne puši 1h pre planiranog testiranja.
Ukoliko lekar naglasi pacijent može biti zamoljen da izostavi uzimanje određenih lekova:
Obrok pre sirometrije treba da bude lagan.
Odeća pacijenta ne bi trebala da ga ometa u sprovođenju testa (preuska odeća može onemogućiti
maksimalani udah)…
“Normalne” vrednosti sprometrijskog testiranja variraju od osobe do osobe.
Vrednosti spirometrijskog testiranja se tumače u odnosu na godine starosti visinu pacijenta, rasu i pol. Na osnovu nabrojanog lekar pre početka spirometrije proračunava referentne vrednosti za pacijenta. Potom se dobijene vrednosti upoređuju sa dobijenim tokom testiranja. Rezultat se interpretira kao normalan ukoliko su dobijene vrednosti 80% ili više od predviđenih vrednosti.
Spriometrija meri 2 ključne faktora:
Spirometrija omogućava i izračunavanje FEV1/FVC odnosa. Ukoliko postoji opstrukcija disajnih puteva količina vazduha koju pacijent može brzo da izdahne biće smanjena. Ovo će se manifetovati sniženim vrednostima FEV1 and FEV1/FVC odnosa.
FVC predstavlja ukupnu količinu vazduha tokom brzog i forsiranog izdaha kome je prethodio maksimalni udah. FVC zavisi od brzine protoka vazduha kooz disajne puteve.
Patološka vrednost FVC se javlja kod opstruktivnih ili restriktivnih poremećaja pluća, kada su neophodna dodatna spirometrijska merenja radi determinisanja tipa poremećaja plućne funkcije. Nalaz može ukazivati na prisustvo opstruktivnog poremećaja plućne funkcije, restriktivnog poremećaja ili mešoviti tip.
FVC1 predstavlja maksimalnu količnu izdahnutom vazduha tokom forsiranog ekspirijuma u 1. sekundi ekspirijuma.
FEV1/FVC odnos je broj koji predstavlja procenat (%) ukupnog kapaciteta pluća koji pacijent izdahne u prvoj sekundi forsiranog ekspirijuma (izdaha). Što je veći procenat dobijen odnosom FEV1/FVC, a u odsustvu restriktivne bolesti pluća (koje uzrokuju normalan ili povišen odnos FEV1/FVC), pluća pacijenta su zdravija.
Nizak procenat FEV1/FVC ukazuje na opstrukciju disajnih puteva:
Kriva spirometrije, je kriva protoka vazduha u funkciji vremena. Ukoliko je nalaz ukazuje na opstrukciju kriva izgledao otprilike ovako
Želiš da dobijaš savete o zdravlju i informacije od nas?